NOVOSTI


REZULTATI NATJEČAJA
za godišnju nagradu Hrvatske udruge genetičkih inženjera
Zoran Zgaga

za najbolji diplomski rad u kojemu se primjenjuju metode genetičkog inženjerstva obranjen u akademskoj godini 2016./2017.


Nagrada je posvećena uspomeni na Zorana Zgagu, redovitog profesora Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, jednog od osnivača i predsjednika Hrvatske udruge genetičkih inženjera koji je generacije studenata poučavao molekularnoj genetici i genetičkom inženjerstvu. Ove godine za nagradu HUGI-a prijavilo se šestero kandidata koji su svoje radove izradili na Sveučilištima u Rijeci i Zagrebu. Svi prijavljeni radovi udovoljili su kriterijima natječaja, a dobitnik ovogodišnje Nagrade Zoran Zgaga za najbolji diplomski rad u 2016/2017. godini u kojem su korištene tehnike genetičkog inženjerstva je mag. ing. biotechn. Kristian Arambašić koji je svoj diplomski rad izradio u sklopu TBI studija (Bioindustrijske tehnike) pod mentorstvom doc. dr. sc. Anamarije Štafe. Dobitniku je nagrada biti uručena na ovogodišnjoj skupštini Hrvatske udruge genetičkih inženjera. Fotografiju s dodjele Nagrade pogledajte ovdje.


Naslov i sažetak nagrađenog rada:
„Konstrukcija vektora za genetičku manipulaciju različitih, biotehnološki važnih, pupajućih kvasaca ”
Kristian Arambašić


Kvasac Saccharomyces cerevisiae koristi se u bazičnim i primjenjenim istraživanjima zato što je jednostavno uvoditi ciljane genetičke modifikacije u njegov genom. Štoviše, veliki broj dostupnih selektivnih biljega i plazmidnih vektora omogućuje istovremeno deletiranje ili modificiranje nekoliko gena, ali i uvođenje novih metaboličkih puteva u stanicu. No, zbog jednostavnosti uvođenja ciljanih genetičkih modifikacija, ovaj je kvasac zapravo iznimka među velikim brojem različitih biotehnološki zanimljivih vrsta kvasaca. Naime, za mnoge vrste kvasaca ishodišta replikacije su ili nepoznata ili, iako identificirana, vrlo rijetko korištena. Dodatno, neke vrste kvasaca imaju specifičan genetički zbog kojeg su često korišteni genetički biljezi nefunkcionalni. Zbog toga je pri radu s različitim vrstama kvasaca potrebno prvo konstruirati plazmidne vektore te potvrditi njihovu funkcionalnost, što troši vrijeme i resurse. Kako bi olakšali uvođenje genetičkih modifikacija u različite vrste kvasaca, optimiziran je sastav kodona četiri gena koji kodiraju za rezistenciju na antibiotike, čime su oni postali funkcionalni u velikom broju različitih vrsta kvasaca, neovisno o njihovom genetičkom kodu. Ovi biljezi korišteni su za konstrukciju četiri integrativna plazmida i dvadeset replikativnih plazmida, u kojima je svaki biljeg kombiniran s jednim od pet različitih ishodišta replikacije, te za konstrukciju vektora koji je sadržavao svih pet ishodišta replikacije. Također, određene su koncentracije antibiotika koji omogućuju selekciju transformanata i razvijen je jedan protokol za transformaciju te je, koristeći konstruirane plazmide, uspješno transformirano pet različitih vrsta pupajućih kvasaca. Plazmidni vektori konstruirani u ovome radu trebali bi olakšati genetičke manipulacije velikog broja različitih vrsta pupajućih kvasaca te potaknuti njihovu primjenu u biotehnologiji.

 


Dr. sc. Miroslav Radman: Svi smo mi GMO

Pročitajte zanimljiv i poučan tekst dr. Miroslava Radmana pod naslovom "Svi smo mi GMO" objavljan u Globusu u siječnju ove godine. Tekst možete pronaći na slijedećoj stranici: Globus 25. 01. 2010.


Dobrodošli na nove stranice HUGI-a

Na ovim stranicama možete pronaći informacije o radu Hrvatske udruge genetičkih inženjera i njezinih članova, te najave predavanja i drugih aktivnosti Udruge. Osim toga, možete pronaći i edukativne članke o genetičkom inženjerstvu i genetički modificiranim organizmima, upotrebi takvih organizama u proizvodnji hrane i pratećim zakonskim regulativama. Niz korisnih linkova uputit će Vas na dodatne informacije vezane uz tu tematiku, a možete nam i postavljati pitanja na koja će odgovoriti netko od naših članova.